- Zakaj volim Importanne, Miroslav Ćiro Blažević
- UN dijeta-dijeta hrvatskog jet seta
- Tajna seksipila je u pokretima
- Klape osvajaju svijet
Klape osvajaju svijet
Senzibilitet
klapskog pjevanja osjećaju i oni koji nisu odrasli na dalmatinskom kamenu,
dalmatinskoj riči. I upravo zahvaljujući tome, posljednjih godina klapska
glazba doživljava svoju renesansu; albumi Dalmatinaca mjese-cima su među
prodavanijima, a nemilice pune i koncertne dvorane. Klapsko pjevanje izvorno je
hrvatsko, nastalo u Dalmaciji sredinom 19. stoljeća, a za njega treba najmanje
četiri vrsna pjevača - i više ništa, jer se izvodi bez pratnje instrumenata, a
capella. To je tradicijska, pučka pjesma koju su ljudi pjevali iz gušta i na
početku spontano.
Klapska pjesma počela je u konobi, uz vino i dalmatinsku spizu.
Kako bi se ispijale boce vina, pjevanje bi bilo sve jače, žešće. Klapa bi se oformila nasumce, od ljudi koji bi se našli u konobi, koji znaju pjevati. Međutim, kad su se počele formirati klape u današnjem obliku, počelo je vježbanje, klapa je postala ozbiljnija, klapska pjesma dobila je nove aranžmane i počela privlačiti širu publiku. Oko 1960. godine, s počecima Omiškog festivala, za takvu vrstu ansambla uvriježio se naziv klapa. U to su vrijeme nastali i prvi organizirani ansambli, tzv. festivalske klape, čiji osnovni razlog postojanja nije više bilo samo druženje, već nastup na pozornici. Klapsko višeglasno pjevanje smatra se najtežim. Tu nema ‘šlepanja'; ako je jedan pjevač loš, to se osjeti.
Umjetnost je od četiri glasa napraviti suzvučje, a da ne treba orkestar. Klapa Šibenik prva je izvukla klapsku pjesmu izvan granica Dalmacije. Najprije na prostore cijele bivše Jugoslavije, a onda u Europu i svijet. U doba najveće popularnosti ove najpoznatije šibenske klape specijalno za njih pjesme je pisao najveći šibenski kantautor Arsen Dedić. Šibenske klape poput klape Šibenik, Maslina, Bonaca, Teuta i druge bile su i ostale uzor klapama sa područja Dalmacije, a njihova popularnost utrla je put sve većoj popularizaciji ovakvog načina pjevanja, pa je zanimljiv podatak da trenutno u Hrvatskoj djeluje preko 500 klapa, koje više nisu geografski ograničene, pa nije rijetkost da u nekoj od modernih klapi nema nijednog Dalmatinca. (in)
