Importannews

Importannews — Broj 6

Recite zbogom blagdanskoj depresiji

I dok mu se jedan dio svijeta razdragano raduje, lik Svetog Nikole ne baš mali dio naših sugrađana dočekuje s grčem u želucu. A kako i ne bi. Plemeniti svetac za njih je samo početak užasa koji slijedi, a kojeg prate bucmasti Djed Mraz, deseci glomaznih sobova, lažni snijeg i do bola iritantna melodija zvončića koji, eto, zvone cijelu noć. Bla­gdanska depresija iz godine u godinu muči sve veći broj ljudi, a što u društvu koje do braka, obitelji i zajednice drži kao do lanjskog snijega, zapravo nije nimalo čudno. I ne zna se je li, u moru tog isforsiranog blještavila teže onima koji su sami, a silno bi željeli intimnije društvo od birtijaške svojte, ili, pak, onima koji se u vlastitom domu osjećaju kao gosti. Svejedno. I jedni i drugi samo križaju dane i mole Boga da cirkus koji se svake godine stvara oko banalnih kalendarskih promjena čim prije prođe.
Kako bi znali što im se uistinu događa, liječnici su lijepo pobrojali moguće uzroke blagdanske depresije, a koja se očituje u bezvoljnosti, umoru, osjećaju da su svi sretniji od nas samih. Dakle, osim samog stresa i umora, depresiju za blagdane mogu osjećati oni koji pate za nekim minulim vremenima, oni koji nemaju prilike biti s dragim ljudima, oni koje specijalno nervira komercijalizacija blagdana, oni koji su žrtve vlastitih nerealnih očekivanja. No, budući da su svih tih simptoma uglavnom svjesni i prije nego li im se na ulaznim vratima uprizori dobri Sveti Nikola, zapravo nije osobito teško othrvati se ružnim posljedicama s početka priče. OK, Djeda Božićnjaka ne možete otjerati, niti će zvončići prestati zvoniti ako vam baš jako, jako idu na živce. No, čitav je niz preventivnih mjera koje posljedice blagdanske depresije mogu svesti na minimum. Sama svijest o tome bitno će olakšati ‘borbu’. Nadalje, neka srodna duša, koja isto tako hibernira do sredine siječnja, mogla bi biti korisno društvo, za uzajamnu terapiju. Ako je nema, pokušajte sami ostvariti svoj smisao blagdana – probajte biti obzirni prema ostatku svijeta i gdjekome, ako je moguće, pripomoći. Nađite zadovoljstvo u tome da ste ipak nekome korisni; pomozite starim susjedima, beskućnicima, siromašnijima ili bolesnijima od sebe. I sama vaša pažnja, njima će zlata vrijediti. Umjesto da krenete zdvajati nad tragedijom vlastitog života, uzmite olovku i papir i lijepo pobrojite sve dobre stvari s kojima vas je sudbina nagradila, ma koliko god se banalnima činile. Zdravlje mnogima nije nešto što se podrazumijeva, zar ne? Okupite zaboravljeno društvo, pozovite susjedove klince na crtić, napravite inventuru svojih glupih i mudrih poteza, iskoristite vrijeme za samoanalizu. Samo nemojte očajavati nad vlastitom ‘samoćom’ i ‘tugom’.
Imajte na umu kako je ta crna faza s kojom se borite kratkotrajna te kako je vama, za razliku od mnogih koji nekoliko blagdanskih dana hine pustu sreću i veselje, blagdan svaki novi dan.