Importannews

Importannews — Broj 9

Alkohol vozi u smrt!

N akon nešto manje od četiri godine, odnosno od 01. lipnja, ukida se odredba o nultoj toleranciji na alkohol u krvi vozača, odnosno krstariti cestama za upravljačem automobila opet je moguće i nakon ispijanja alkohola, no do koncentracije od 0,5 promila. Iako je premijer Sanader žestoko branio uvođenje te odredbe u Zakon o sigurnosti prometa na cestama, tvrdeći da će ona spašavati ljudske živote, njegova je Vlada elegantno od primjene istog - odustala. Već samo donošenje zakona pratilo je histeriziranje vinara, ugostitelja, turističkih radnika i dijela javnosti, uz nemuštu argumentaciju kako samo ‘brane čašu vina nakon ručka’. No, budimo realni - zbog čaše vina nakon ručka i minimalnog udjela alkohola u krvi, ni u vrijeme najžešće primjene ozloglašenog zakona o nula promila policija nije oduzimala vozačke dozvole. Nadalje, činjenica jest i da odredba nije ni najmanje utjecala na svijest vozača - niti su se osobito dali impresionirati strožim kaznama, niti se vožnja u pijanom stanju u svijesti javnosti počela tretirati kao općeopasna, glupa i besmislena radnja. Kome je uistinu samo do čaše vina, ionako ne mora strahovati za vozačku dozvolu, a svi oni drugi, ako već žele pijančevati, mogu odvojiti novac za taksi ili si nekako osigurati prijevoz.
Nadalje, pitanje je kakav bi ishod imala saborska debata ‘0,0 promila: Da ili Ne’, a da su mali dio medijskog prostora dobili roditelji djece koju su pregazili pijani vozači. Prometne nesreće se, nažalost, uvijek mogu dogoditi, no pitanje je zbog čega riskirati više i više i više. Nakon igranja sa zakonima i zakonskim odredbama jedino otužno možemo zaključiti kako zakon niti je mijenjan nakon neke suvisle stručne analize, niti je smisleno i argumentirano vraćen na staro. A činjenica je da na našim prometnicama ljudi i dalje ginu kao muhe te da sustav nema ama baš nikakav odgovor na to.
Kad se počela primjenjivati odredba o nultoj toleranciji, najviše su joj se, prema regijama, protivili građani Dalmacije te muškarci u dobi od 15 do 24 godina starosti. Treba li posebno napominjati da su upravo mladi muškarci u toj dobi vrlo česti sudionici prometnih nesreća, da u posljednjih mjeseci u nesrećama diljem hrvatskih prometnica takvi, musavi vozači i sami najčešće smrtno stradavaju?
Iznad prosjeka, nula promila podržali su građani u Slavoniji, odnosno stanovnici naselja od 2.000 do 100.000 stanovnika. Žestoki zagovornici kažnjavanja i najmanje količine alkohola u krvi vozača bile su i žene, osobe od 35 do 44 godine i stariji od 65 godina, nižeg obrazovanja, najnižih osobnih mjesečnih prihoda (do 2.000 kuna). Kako god okrenuli, i kakav god zakon bio na snazi, neosporno je sljedeće: i najmanja količina alkohola umanjuje sposobnost orijentacije u prostoru, smanjuje pažnju i sposobnost koncentracije, produljuje vrijeme reakcije, umanjuje brzinu percepcije. Nadalje, ispijanje alkohola stvara poteškoće pri procjeni brzine i udaljenosti, umanjuje oštrinu vida, stvara poteškoće u vožnji zbog noćnih zasljepljenja (oko 75% prometnih nezgoda dogodi se noću). Nadalje, ispijanje alkohola dovodi do suženja vidnog polja, do poteškoća s koordinacijom tjelesnih pokreta te do gubitka kontrole ponašanja. Nije zgorega napomenuti i kako takav efekt ima već i minimalna količina ispijenog alkohola pa čak i zakonom blagoslovljenih 0,5 promila. No, alkohol, jednako tako, zavarava, odnosno stvara lažni osjećaj sigurnosti i samopouzdanja. Rezultati istraživanja neumoljivi su: alkohol gotovo eksponencijano povećava rizik od nesreće. 0,5 promila udvostručuje, 0,6 promila utrostručuje, a 0,8 učetverostručuje rizik od nesreće. Kod većih količina alkohola, npr. od jednog promila rizik je sedmerostruko veći, kod 1,2 promila alkohola rizik je deset puta veći, a kod 1,4 promila dvadeset puta veći. Ne mislite valjda da su svi oni alkoholizirani vozači o kojima čitate u crnoj kronici planirali skončati u automobilskim nesrećama? Svi oni mislili su da - mogu voziti.