Importannews

Importannews — Broj 11

Štiklec - Potres iselio petinu Purgera!

Potres u Zagrebu 1880. godine poznat i kao Veliki potres dogodio se, prema podacima meteorološke postaje u Zagrebu, 9. studenog 1880. u 7 sati, tri minute i tri sekunde.
Bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, a epicentar mu je bio na području Medvednice. Siloviti potres razorio je velik broj zagrebačkih zgrada, a brojni su građani pobjegli ili iselilili u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst.
Jedna je osoba poginula, a čak 29 je teško ozlijeđeno. Do koje je mjere među Zagrepčanima zavladala panika svjedoči i podatak da je u prva 24 sata nakon potresa na zagrebačkom je Glavnom kolodvoru izdano 3800 putničkih karata. Ljudi su bježali iz grada pa je tih mjeseci Zagreb napustila petina od 30 000 njegovih građana. Plašilo ih je što je tlo još dugo bilo nemirno, pa je u pet mjeseci nakon tog potresa zabilježeno još 185 slabijih. Prema dostupnim podacima, kako bi se mogao nositi s posljedicama potresa, grad je ustanovio posebno povjerenstvo koje je u svome izvješću zapisalo: ‘Ne računajući crkve, kapele i velike državne zgrade nastradalo je od potresa 485 kuća u tolikoj mjeri, da će troškovi popravka daleko premašiti godišnji dohodak ovih kuća.
Daljnje 462 kuće oštećene su toliko, da će se za njihov popravak potrošiti preko 40 postotaka bruto dohotka tih kuća. Manje štete pretrpjela je 451 kuća. U svemu oštećeno je u Zagrebu 1758 kuća, ne računajući ovamo kuće, koje nisu povjerenstvu prijavljene. Za popravak oštećenih kuća morat će se izdati najmanje dva milijuna forinti’.
Seizmolozi tvrde da se tadašnja materijalna šteta može usporediti s polovicom tadašnjeg godišnjeg državnog proračuna. Car i kralj Franjo Josip donirao je tom prilikom 20.000 forinti, no to je bilo dovoljno tek za obnovu nekoliko kuća. Katedrala je pretrpjela tolike štete da je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. Obnova je trajala do 1906. pod vodstvom graditelja Hermanna Bolléa iz Kölna i može se reći da je potres potaknuo veliku izgradnju Zagreba.

Šenoa do smrti obnavljao Zagreb

Dok se velik broj Zagrepčana na sigurno sklonio diljem ostalih gradova Monarhije, siromašniji su Purgeri ostali pomagati pri saniranju ruševina. Među onima koji su ostali bio je i tadašnji zagrebački gradonačelnik, danas poznati romanopisac, kritičar i feljtonist August Šenoa. On je pomagao unesrećenim ljudima, no fizički rad na hladnoći skupo ga je koštao - obolio je od upale pluća, a zbog komplikacija i krhka zdravlja veliki je Šenoa umro 1881.
Potres je doživio i Đuro Pilar, što ga je potaklo na proučavanje seizmologije i dovelo do njegova djela o tekućoj Zemljinoj unutrašnjosti i tankoj čvrstoj kori.